ŽUPNA CRKVA U MAČU

Župa Blažene Djevice Marije u Maču utemeljena je, prema zapisu, negdje između 1501. i 1574. godine. U popisu župa 1501. godine još se ne spominje, a na biskupijskoj sinodi (saboru), održanoj 1574. godine za biskupa Draškovića u Zagrebu, spominje se medu drugima i “plebanus ecclesiae inMaccye” (župnik crkve u Maču).

Crkva u Maču postojala je i prije utemeljenja samostalne župe Blažene Djevice Marije u Maču. Bilo je, naime uobičajeno u Crkvi da se filijalne kapele proglase župnim crkvama, kad se oko njih našao potreban broj vjernika. Da je isti slučaj i sa župnom crkvom u Maču potvrđuje i nadgrobna ploča Mojsiju Homski de Hans, koja i danas stoji na zidu župne crkve u Maču. Spomenuta je naime obitelj Homski de-Hans u 16. stoljecu imala u svom posjedu Mače, Sutinsko i Poznanovec. Očito je dakle, da je crkva barem iz toga doba. Zapisnik jedne vizitacije iz 1639. god. spominje da je župna crkva u Maču imala novo zidano i obnovljeno svetište, a zapisnik iz Podine 1677. spominje da je crkva nedavno posvećena. Zapisnik iz 1708. god spominje da se crkva nalazi ispod brijega i da je vrlo mala.
Zbog premalenog prostora, očito već naraslog broja vjernika, ukazala se potreba proširenja župne crkve u Maču. Godine 1730. porušena je sakristija koja je bila sa sjeverne strane, pa se od tog materijala i od porušenih zidova sa sjeverne i s južne strane dozidale dvije kapele. Sa sjeverne strane dozidana je kapela Ranjenog Isusa, a s južne strane kapela Sv. Roka. Tako je crkva dogradnjom ovih dviju kapela znatno proširila prostor i dobila oblik križa. Uz ogroman toranj s južne strane crkve godine 1758. dograđena je sadašnja sakristija.

Tako obnovljena i uređana crkva posvećena je 25. srpnja 1822. god. po zagrebačkom biskupu Vrhovcu. Prema tadašnjim propisima nije se mogla posvetiti crkva ako nije imala barem pet oltara, pa su zbog toga podignuta još dva manja pokrajna oltara uz triumfalni luk crkve s lijeve i desne strane. Sudeći po stilu i izgledu te velićini ta su dva oltarića vjerojatno od nekuda donešena.
Glavni oltar župne crkve podignut je na čast Bezgrešnom Začeću Blažene Djevice Marije i posvećen zajedno s crkvom 1822. godine. Gospin je kip drven s raširenim rukama, a uz glavni lik na oltaru su još s lijeve strane kipovi Sv. Ane i Sv. Jeronima, a s desne strane kipovi Sv. Joakima i Sv. Augustina.

Lijevi mali pokrajni oltar ima sliku Sv. Vida mučenika, a desni je posvećen Sv. Josipu i slikom Sv. Josipa. Obje ove slike Sv. Vida i Sv. Josipa obnovljene su 1998. godine. U lijevoj kapeli nalazi se oltar s kipom Isusovog bićevanja, obnovljen 1988. godine, a a desnoj kapeli nalazi se oltar Sv. Roka s vrlo lijepim kipom. Crkva je sagrađena od dosta lošeg materijala. Pritisnuta vremenom i oborinskim vodama koje su se s brijega slijevale u temelje i zidove crkve, uvijek je bila u jadnom i trošnom stanju. Pokušavalo se, doduše, od vremena do vremena nešto obaviti ali bez većih rezultata. Crkva je vapila za temeljitom obnovom.
Tek godine 1995- načinjen je projekt za temeljitu obnovu župne crkve u Maču. Obnoviti je trebalo sve od temelja do vrha tornja. Tom se poslu pristupilo etapno. Sanirani su, učvršćeni i odvodnjeni temlji crkve uz temeljitu rekonstrukciju okoliša crkve. Krovište i sam krovni pokrov dobrim je dijelom saniran, a jednim dijelom načinjen nov. Opšav tornja zamijenjen je novim bakrenim limom zajedno sa svom limarijom. Na sve zidove stavljena je nova fasadna žbuka od vrha tornja do temelja uz predhodno otucanje stare i saniranje samih zidova. Fasada Crkve nanovo je obojena, a okoliš temeljito uređen, opločen i ozelenjen. Trogodišnja etapna obnova urodila je uspjehom te je župna crkva u Maču zasjala novima sjajem.
Među mnogim pohvalama stranih i domaćih uglednika i stručnjaka svakako je vrijedna spomena pohvala zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franje Kuharića, prvog vjernika svih Hrvata.

Ljubomir Hađina, žpk.